Piše: Milica Kralj
Margaret Pegi Mičel, američka novinarka zapisala je prvu rečenicu: „Nikada nije razumjela nijednog od muškaraca koje je voljela i zato ih je obojicu izgubila” i stvorila jednu od najljepših ljubavnih priča, koja je poslužila kao predložak za istoimeni film, jedan od najboljih ljubavnih filmova, ali i filmova o građanskom ratu u Americi.
Roman je 1937. godine nagrađen Pulicerovom nagradom i Nagradom za najbolju nacionalnu knjigu, a dvije godine potom (1939) snimljen je holivudski film, jedan od najgledanijih i film koji će ući među filmske legende dvadesetog vijeka. Selznik je autorska prava otkupio za 50.000 dolara, a film je zaradio rekordnih 3,9 miliona dolara. Komercijalni uspjeh na blagajnama bioskopa nadvisio je sva očekivanja.
Osim Selznika, na scenariju za film radili su brojni pisaci i režiseri, među kojima i Skot Ficdžerald, a na audiciji za glavnu žensku ulogu prijavilo se 1.400 glumica
Glumica Heti Mekdenijel, u ulozi Mami, bila je prva crnkinja koja je nagrađena Oskarom za epizodnu ulogu. Producent Dejvid Selznik, režiser Viktor Fleming, i u glavnim ulogama Klerk Gebl, Vivijan Li, Lesli Hauard i Olivija de Hevelind, osvojili su rekordnih deset Oskara. Bio je to i prvi film u boji, u trajanju od tri sata i 44 minuta, sa petnaestominutnom pauzom.
Publika širom svijeta bila je oduševljena, film se pune četiri ratne godine prikazivao u Londonu (1941-1944) čak i za vrijeme bombardovanja. Klerk Gebl u ulozi Reta Batlera do današnjih dana ostao je nekrunisani kralj filma za kojim uzdišu žene širom svijeta, a njegova rečenica, na kraju filma kada se obraća Skarlet: „Iskreno, draga, baš me briga”, smatra se jednom od najpravičnijih kada se okrenemo od kapriciozne i nepredvidive osobe. Odgovor Skarlet O` Hare na sve životne nedaće žene širom planete usvojile su kao najpouzdanije sredstvo samopouzdanja: „Razmisliću o tome sjutra na Tari. Sada nemam hrabrosti za to. Sjutra ću pokušati da vratim Reta. Uostalom, sjutra je novi dan!”
Margaret Mičel je u 49. godini poginula u saobraćajnoj nesreći. Dok je išla na filmsku premijeru ekranizovanih „Kenterbernijskih priča” na nju je naletio automobil.
Njena neprežaljena ljubav koju nikada više nije srela, Red Apšou, izvršio je samoubistvo: skočio je kroz prozor hotela u Teksasu.
Iako Margaret Mičel nije namjeravala da piše nastavak svog najpopularnijeg djela naslednici njenih autorskih prava posredstvom agencije Villiam Moris pronašli su spisateljicu Aleksandu Ripli za nastavak romana „Prohujalo sa vihorom”. Međutim, njen roman pod naslovom „Skarlet” nije uspio da dosegne ni minimalnu snagu dela Margaret Mičel.
Film „Prohujalo sa vihorom” je 1989. godine zbog kulturnog značaja uključen u Državni filmski registar SAD, dok ga je Američki filmski institut stavio na 4. mjesto na listi „100 godina...100 filmova”, kao i na listu „10 epskih najboljih filmova”. Film je 2005. snimljen i u DVD verziji.
(Kraj)